Prilikom formiranja prvih društvenih zajednica ljudi, te zajednice su funkcionisale prvenstveno kolektivistički, odnosno pojam lične imovine i ličnih prava nije bio razvijen, verovatno ni razumljiv tim prvobitnim zajednicama.
Po nastajanju prvih razvijenih civilizacija počinje se i sa razvijanjem svesti o ličnoj imovini, o pravu svojine koje pripada jednom licu, kao i postojanju više stvari na kojima jedno lice ima pravo svojine koje čine jedan skup koji predstavlja imovinu tog lica.
Sa razvijanjem koncepta lične svojine počelo se javljati i pitanje šta se dešava sa imovinom nekog lica nakon njegove smrti? Da li to pravo svojine prestaje? Da li se prava i obaveze koje je to lice imalo gase ? Ko i da li sme da koristi stvari koje su pripadale preminulom licu?
Na ovim osnovama, vrlo brzo, je svoj razvoj započelo nasledno pravo, a tok tog razvoja u nekim od prvih civilizacija može se danas ispratiti u pravnim spomenicima i tekstovima koji su opstali do našeg vremena.
Nasledno pravo pre svega odgovara na napred navedena pitanja, pružajući između ostalog i odgovore na pitanja šta se dešava sa pravima i obavezama preminulog lica i koja lica mogu naslediti preminulo lice i u kojoj meri.
U oblasti naslednog prava, između ostalog, naša kancelarija bi Vam mogla pomoći u postucima koji se tiču: